Komunikacija, percepcija i mišljenje

Uzmite bilo koju grupu ljudi i naći ćete razlike u stavovima, percepciji, iskustvu, moralu filozofskim orjentacijama, emocijama, generalnim psihološkim dispozicijama i osobnosti. Isto tako mi također dodajemo različite, vrlo osobne osjećaje i očekivanja riječima kada upotrebljavamo jezik kao sredstvo komunikacije.

Naš stav se mijenja kako upoznajemo nove ideje, nova iskustva, iako mi nismo toga svjesni. Njega formira veliki broj čimbenika: spol, rasa, dob, obrazovanje, socijalni i ekonomski status, zanimanja, iskustvo, socijalne veze, vjerovanja, vrijednosti, osobnost i inteligencija. Način na koji ljudi vide sebe i ostale, kako oni interpretiraju informacije i kako vide svoju ulogu u različitim situacijama pridonosi i uspješnoj ili neuspješnoj komunikaciji.

Svatko je tako potencijalan izvor sličnosti i različitosti među ljudima koji komuniciraju. Količina sličnosti među ljudima uglavnom i određuje tko će komunicirat s kim, kao i postotak uspješnosti u komunikaciji. Ljudi koji su slični i dijele slične interese, imaju dovoljno tema za komunikaciju, za razliku od onih koji su ekstremno različiti, nemaju sličnosti niti u iskustvu, niti u vokabularu potrebnom za kvalitetnu komunikaciju. Isto tako, od samog početka ljudi imaju često krivu percepciju. Većina nas pretpostavlja sličnost s osobom s kojom komuniciramo, dok se ne pokaže obrnuto, a ponekad čak niti tada. Čak i kada dođe do toga da se ljudi međusobno sviđaju jedni drugima, često precijenimo  značenje sličnosti. Kao što i u konfliktu često precijenimo razlike između nas i ostalih. Takve pogreške u percepciji plodno su tlo za pogrešnu komunikaciju. Efikasna komunikacija je moguća samo tada kada ima dovoljno zajedničkog područja za razumijevanje, izbalansiranog s dovoljno različitosti da se produciraju dinamične interakcije. Čak i tada, kad je nešto relevantno jednoj osobi, može biti potpuno irelevantno drugoj.

Komunikacija, percepcija i mišljenje

U procesu komunikacije koristimo oboje, i percepciju i mišljenje. Percepcija je prikupljanje informacija o svijetu koji nas okružuje pomoću naših osjetila (vid, sluh, dodir, miris i okus). Mišljenje pretvara informaciju u akciju: procesiranje informacije putem mozga, spremanje informacije u memoriju kao i proizvodnja nekog oblika fizičkog ili mentalnog odgovora. Vidjevši to kao proces, trebalo bi nam pomoći da shvatimo da način na koji smo različiti od drugih može utjecati na našu mogućnost komuniciranja s njima.

Ako ste se prepoznali i nekoj od ovih situacija i to vas smeta navratite u Good Communication Corner gdje soba za razgovor čeka na vas. I ja u njoj. Tamo ćemo skupa rješiti bilo koji komunikacijski problem.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s